Iz ISTORIJATA
Aeroklub Kikinda datira još iz vremena Kraljevine Jugoslavije, tačnije još na početku školske 1935/36. godine, gde se u kikindskoj Gimnaziji na inicijativu Nastavničkog saveta formira đačka družina pod nazivom Podmladak Aerokluba ’’Naša krila’’.
Rad aerokluba se uglavnom odvijao na sastancima gde su čitani članci iz lista ’’Naša krila’’ kao đački samostalni radovi i rad u modelarskoj sekciji. Aeroklub je razvijao saradnju sa drugim društvima, ali je bio i učesnik u aeromitinzima koji su bili organizovani u Petrovgradu /Zrenjaninu/ i Beogradu.
Godine 1938. radu aerokluba se priključuje i ’’Meteorološka stanica’’koja je po tadašnjoj klasifikaciji bila meteorološka stanica drugog reda.
Rad modelara je bio veoma uspešan, i svoja umeća su predstavljali u izradi vazduhoplovnih modela koji su datirali iz tog vremena /Mikrob, Lahor IV, Planer đak, Čaplja,.../.
Ovakav način rada aerokluba se nastavio sve do početka II svetskog rata, a dolaskom okupatora u Kikindu rad aerokluba je sveden na minimum jer su se po tadašnjem Zakonu nastava i sve aktivnosti mogli odvijati jednom nedeljno.
Nakon oslobođenja, rad aerokluba se nastavlja u obliku kao i pre rata, dok su neki članovi aerokluba bili poslati na školovanje u savezničkim zemljama, gde su sticali zvanja iz vazduhoplovstva koja su kasnije primenjivali u okviru Vazduhoplovnog saveza i samog aerokluba.
15.09.1954. godine, aeroklub dobija ime ’’Kosta Sivčev’’ Kikinda, i u svoj rad pored modelarske sekcije uključuje i padobrance, vazduhoplovne jedriličare i motorne pilote ukupno 59. članova. Od 1955. godine letačke aktivnosti su se odvijale na sportskom aerodromu Kikinda, koji je bio lociran severno od raskrsnice pruge i puta Kikinda-Bašaid.
Nakon desetak godina rad aerokluba odnosno aerodroma na ovoj lokaciji je bio zabranjen zbog blizine izgradnje trafo stanice koja je električnom energijom napajala grad i industriju, pa se rad aerokluba sveo samo na modelarsku sekciju.
1967. godine, u okviru aerokluba se ponovo aktiviraju letačke aktivnosti uz saradnju aerokluba iz Zrenjanina, koja su se odvijale na sportskom aerodromu u Zrenjaninu. Aeroklub tad menja ime u aeroklub ’’Galeb’’Kikinda.
Početkom 70.-ih, aeroklub Galeb dobija novu lokaciju za izgradnju aerodroma /sadašnja lokacija/ i na njoj organizuje svoje letačke aktivnosti.
Požrtvovnim radom članova aerokluba koji se broji stotinama, na aerodromu se izgrađuju infrastruktura i hangar.Uporedo sa izgradnjom, aeroklub stiče nove padobrance i pilote, a modelari na takmičenjima osvajaju najviša priznanja. 1980. aerodrom Kikinda dobija upotrebnu dozvolu, a aeroklub Galeb postaje samostalan u organizovanju i radu letačkih sekcija. Aeroklub se od tada transformiše u moderan oblik rada koji polako ulazi u okvire svetskih standarda.
04.10.1984. godine na preporuku tadašnjeg rukovodstva Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije, aeroklub’’ Galeb’’ Kikinda menja naziv u aeroklub ’’Mileta Protić’’ Kikinda po imenu narodnog heroja Milete Protića prvog Komandira eskadrile NOVJ.
Krajem 1997. godine po Zakonu o sportu, aeroklub vrši transformaciju pravnih akata i vrši izmenu naziva u aeroklub ’’Kikinda’’, koji zadržava do današnjih dana.
Za sve ove i naredne periode u istoriji aerokluba postoji jedan zajednički imenitelj za njegove članove, a to je ispred svega entuzijazam i ljubav prema vazduhoplovstvu koji je svako dao. Autoru ovo teksta neka se ne zameri što namerno nigde nisu spomenuta imena istaknutijih ili zalužnih članova aerokluba, jer za ovih 70. godina postojanja aerokluba u Kikindi se slobodno može napisati bogata monografija.
